Tijekom osmišljavanja bitcoin protokola, ideja je bila da se rudarenjem te kriptovalute simulira rudarenje vrijednih metala poput zlata. To se postiže time da se za svaki potvrđeni block daje određeni broj bitcoina rudaru koji je taj block zapečatio (ako vas ova terminologija zbunjuje, naša preporuka je da pročitate naš uvod u blockchain). U početku, ta nagrada je bila 50 BTCa. Svakih 210000 blokova, ta se nagrada prepolovi (tzv. halving), tako da će nagrada za block pasti na 0 nakon 64 prepolovljenja. Ako imamo jedan block svakih cca 10 minuta, predviđa se da će se taj kraj – kada će biti iskopan zadnji od mogućih 21 miljuna bitcoina – desiti 2140. godine.

Usporedba s zlatom

Zlatna groznica je naglo počela, ali se rudarilo kroz generacije i generacije – efikasnost rudarenja nije naglo usporila kao kod bitcoina. To je onemogućilo skupljanje enormnih količina zlata kod individualaca i spriječilo prerani i prenagli rast cijene, pa nije bilo toliko HODL mentaliteta (mentalitet skupljanja i netrošenja). Štoviše, većina zlatolovaca iz ranih perioda odmah je to zlato mijenjala za dobra ili usluge – zemlju, hranu, konje, alate za još kopanja zlata, kockanje, i drugo. Zlato nije bilo valuta samo po sebi, već su valuta bile zadužnice bazirane na zlatu, kao što smo to opisali u uvodu u kriptovalute.

Kako se sve više zlata iskopalo iz zemlje, i kako su države počele skupljati zlato kao financijsku rezervu, tako ga je u opticaju bilo sve manje i postajalo je sve vrijednije. Danas je novi pronalazak zlatnih žila izuzetno rijedak i količine koje se rudare su ništavne prema onima od nekada – usporedivo s bitcoinom cca 2100. godine.

Zlatna žila

“Rad” koji odgovara teškom poslu kopanja u rudnicima je “proof of work” u kripto svijetu, princip koji smo objasnili u blockchain članku – proces izvršavanja ogromnog broja kalkulacija velikom potrošnjom struje, kako bi se neki block zapečatio. Na taj način, Satoshi je prilikom osmišljenja bitcoin protokola naumio usporediti ta dva sustava:

  • konačna količina (novo zlato se ne stvara, ograničena je količina zlata koja se može iskopati, kao i s bitcoinom)
  • sve teže i teže rudarenje (kalkulacije postaju kompliciranije, više i više računalne moći je potrebno)
  • sve rjeđe nagrade
  • sve vrijednije nagrade

Simulacija rijetkih metala kao prevencija inflacije u ovom novom sustavu digitalne valute bila je temeljno dobra ideja, ali brzina inicijalnog rasta (maksimum od 21 miljuna i davanje tisuća odmah na početku) je bila elementarna greška. Prvi rudari zlata nisu naišli na zlatne poluge na livadi, morali su se svejedno potruditi za njih. Eksponencijalni rast financijske kompleksnosti pridobivanja bitcoina (poskupljenje, zahtjevi struje, posebni čipovi bez kojih rudarenje danas nema smisla, itd.) praktički je zagarantirao formiranje nove 1% klase. Oni koji sada imaju i samo 1 BTC imaju više nego će 99% čovječanstva imati kada (tj. ako) se ta tehnologija probije do najnerazvijenijih i najsiromašnijih zemalja. Zašto? Ne samo zbog rijetkosti bitcoina i rasta njegove vrijednosti, nego i jer bitcoin nije konačan u pravom smislu riječi.

“Ma kako nije?”, možda mislite. “A što s onih 21 miljuna?”

Konačnost

Zid

Svaki bitcoin je trenutno podijeljen na 100 miljuna dijelova. Jedan takav dio zove se 1 Satoshi, prema autoru bitcoina. No to dijeljenje je, kao i sam halving, dogovoreno kodom bitcoin protokola – zapisano je u blockchainu i rudarskim programima koji ga koriste. Bitcoina će uskoro biti sve manje i manje jer ljudi gube svoje privatne ključeve i izgube pristup svom bitcoin novčaniku zauvijek, pošalju bitcoin na krivu adresu s koje ga ne mogu više vratiti, vlade i korisnici ga skupljaju umjesto troše, itd. Zbog te svoje deflacionarne prirode (između ostalog) Bitcoin raste u vrijednosti i prije ili kasnije doći će do toga da će za neke dijelove svijeta i 1 Satoshi biti preskupa jedinica. Što onda?

Sve što je potrebno da se bitcoin prebaci iz deflacionarne u inflacijsku valutu, ili da se krene u drugom smjeru i napravi još manjih jedinica od Satoshija, je promjena u izvornom kodu softvera koji se koristi za rudarenje. Ako se većina rudara dogovori da aktiviraju novi softver koji dozvoljava novu proizvodnju bitcoina ili dijeljenje na još manje jedinice, to će se i desiti. Ne postoji centralni autoritet koji će reći “ne, to nije bilo u originalnoj viziji bitcoina, odbijamo taj softver”. U takvim se slučajevima dešava tzv. hard fork – dijeljenje bitcoina u dvije grane.

Dva moguća puta

Jedna grana koja još uvijek rudari s starim softverom i vjeruje u originalni viziju te kriptovalute, i druga grana koja je odlučila da bitcoin za uspjeh treba kontroverzne promjene. Tako nešto se dogodilo i relativno nedavno – možda ste čuli za to da sada postoje dvije vrste bitcoina: Bitcoin Core (BTC), i Bitcoin Cash (BCH) – njih ćemo detaljnije pokriti u drugom članku.

Ali većina (51%) rudara je ogroman broj, nije li? Da, to je nezamisliva količina računala s neviđenim razinama potrošnje struje. Ali kad uzmemo u obzir da ako se Rusija i Kina (gdje se trenutno nalazi većina rudara) ujedine i zajedno odluče promijeniti Bitcoin tako da se više ne desi ni jedan halving, oni to mogu već danas jer zajedno imaju daleko više od 51%. Sama Kina ima preko 70%, dok Rusija sada daje državne elektrane koje proizvode višak struje u svrhe državno sponzoriranog rudarenja. Opasnost je stvarnija nego to većina ljudi misli.

Ono što želimo reći je da ništa što se može podijeliti u beskonačno mnogo manjih dijelova kojima se tada cijena može dići nije konačno. “Ali zlato se isto da dijeliti na manje dijelove, i gram zlata sada vrijedi mnogo više nego kila nekad”, kažu skeptici ove teorije. To je istina, ali dijeljenje zlata staje na atomu. Ako i dođemo do toga da jedan atom zlata počne vrijediti koliko gram vrijedi danas, na manje dijelove ne možemo. Zlato zaista jest konačno, jer je količina dijeljenja konačna. Mislite li da države ne bi odlučile podijeliti zlato na još manje dijelove i napuhati im vrijednost da to mogu? Učinile bi sve samo da se njihova zaliha počne činiti vrijednijom. Onaj tko drži i malo zlata kod sebe postao bi drastično bogatiji jer bi njegovo zlato, sada djeljivo na više manjih dijelova od kojih svaki vrijedi onoliko koliko je prijašnji najmani dio vrijedio, vrijedilo toliko puta više.

Bilo što što se može podijeliti u beskonačno mnogo manjih dijelova kojima se tada cijena može dići nije konačno.

Deflacijska spirala

Situacija u kojoj neka valuta vrijedi sve više i više relativno gledano prema dobrima koja se njome mogu kupiti zove se deflacijska spirala.

Spirala novca

U tom scenariju, svi korisnici te valute ohrabreni su da čuvaju i skupljaju tu valutu a ne da je troše, jer je šansa da ista bude mnogo vrijednija u vrlo kratkom roku vrlo velika. Ako postoji šansa da za 1 BTC danas dobijete jedan auto, a za tjedan dana 2 auta, naravno da nećete potrošiti svoj BTC na jedan auto. Austrijska škola je ekonomski stav koji tvrdi da do deflacionarne spirale ne može doći jer kako raste vrijednost valute zbog deflacije i proporcionalno pada vrijednost dobara koja se mogu kupiti za istu, tako i trošak prozivodnje tih dobara opada pa omjeri profita ostaju isti. Popratna teorija je i to da zbog takve vrste štednje kamate bivaju niske, pa se štedišama isplati ulagati na duge staze više nego samo držati valutu. Taj ćete argument često čuti od Bitcoin Maximalista (ljudi koji odbijaju priznati nedostatke bitcoin sustava). Evo zašto ne drži vodu.

Kad se vrijednost valute relativno vrijednosti dobara koja možemo za tu valutu kupiti toliko odmiče, korisnici sustava te valute bivaju ohrabreni isključivo da je čuvaju i troše apsolutni minimum. Nadalje, tvrditi da će trošak proizvodnje padati toliko koliko će rasti digitalna valuta s fiktivnim limitom od 21 miljun na planetu od 8 miljardi ljudi je suludo. Ne postoji scenarij u kojem cijena proizvodnje npr. hrane padne toliko koliko bitcoin raste – čak ni uz 100%-tnu automatizaciju procesa proizvodnje.

I za kraj, sve to još uvijek sa sobom nosi najveći od svih problema: u svom pokušaju donošenja decentralizirane valute, bitcoin je zapravo donio neravnotežu razmjera kakve još nismo vidjeli. Ponavljamo…

Oni koji sada imaju i samo 1 BTC imaju više nego će 99% čovječanstva imati kada (tj. ako) se ta tehnologija probije do najnerazvijenijih i najsiromašnijih zemalja.

Kamo dalje? Zabrinjava li i vas ovako nešto, i je li to uopće problem? Recite nam u komentarima.

5 COMMENTS

  1. I really should take the time to argue about this, but I got to wake up in 5 hours to work, so I’m sorry for that. There are a few os misconceptions in your article, however the biggest issue is that it’s based uppon this Inductive fallacy:

    “The amount of bitcoin in the world will soon start decreasing. People will lose their private keys and lose access to their wallets forever, they’ll send money to the wrong address that doesn’t belong to anyone, governments and corporations will stockpile it instead of spending, etc. Because of this deflationary nature (among other factors), the value of bitcoin is going up over time and will eventually reach the level at which even a single Satoshi will be too valuable to transact with. ”

    It’s unlikely that the amount of bitcoin in circulation continues to decrease in such manner. Even if it did, that would only start being a problem if BTC value would go past 10 million usd, in order that 1 sat would have to represent 10 cents…

    Really got to sleep now, maybe I comeback tomorrow and write a more ellaborate answer.

  2. BTC rise will slow down in years from now and will be able to be used as currency.
    NOW is the time to make money. Latecomers will just use it.

  3. Thanks for your interesting articles. I deeply disagree w some of your assumption (and bitcoin’s assumptions) of what makes a good currency. At a minimum a good currency must be able to at least keep up w productivity improvements, otherwise you get deflation (which as you note is really bad for economic prosperity). This inability was a big reason the gold standard caused such trouble in late 19th / early 20th century: deflation events that caused economic ruin. Your solution for bitcoin expansion does not seem well-matched to the need.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here