Čest argument protiv prihvaćanja kriptovaluta, posebice od financijskih institucija, regulatora, i političara, je to da je anoniman i da će ga koristiti teroristi i kriminalci.

Stavimo na stranu…

Stavimo za sada na stranu to da se gotovina nikada neće moći kompletno odstraniti iz cirkulacije. Može se eventualno kriminalizirati sve gotovinske transakcije ili preko noći kompletno demonetizirati 85% novčanica neke države ali tada svi građani postaju kriminalci i žive pod odbjeglim diktatorstvom. Mijenjanje načina na koji novac funkcionira kažnjava one koji nemaju kriminalnih tendencija, dok će kriminalci bez problema naći drugu valutu.

Stavimo na stranu i to da čak i ako se makne gotovina, kriminalci kakvih se vlade navodno boje mogu trgovati ne samo u gotovini, već i u zlatu, srebru, nafti, dijamantima, ili čak Tide deterdžentu.

Tide zaključan u dućanu

Ignorirajmo i to da crno tržište u većini zemalja ne postoji jer ljudi žele činiti kriminalna djela, nego jer ih je “bijelo” tržište izdalo – primjerice, u Venezueli postoji crno tržište za hranu jer hrane jednostavno nema, dok je za vrijeme depresije u Rusiji postojalo crno tržište za kupnju američkih dolara. Vrijedi napomenuti da kad se crno tržište nekog okruženja zasniva na opijatima, pornografiji, ili drugoj vrsti rekreacije, znači da je stanje u tom okruženju toliko komforno da nema legalnih potreba koje bijelo tržište ne zadovoljava. To je zapravo dobar pokazatelj ugodnog života u tom društvu.

Okrenimo leđa i činjenici da se od nas traži da potpuno vjerujemo entitetu koji upravlja našim novcem da će biti pošten, a istovremeno mu dopuštamo da sam sebe regulira. Kad se radi o takvim slobodama, je li iznenađujuće da su vlade zapravo one koje financiraju najviše terorizma zbog ratne industrije? No ignorirajmo i to.

Osvrnimo se na samu anonimnost koja one na vrhu navodno toliko plaši.

Anonimnost i Bitcoin

Guy Fawkes Maska - ikona anonimnosti

Prije svega moramo definirati razliku privatnosti i anonimnosti.

Kad kupite nešto a nije nigdje zapisano što ste kupili niti za koliko, takva transakcija je privatna.

Kad kupite nešto a nije nigdje specifično zapisano da ste to upravo vi kupili, transakcija je anonimna.

Primjerice, direktna razmjena dobara ili dobara/usluga i gotovine je i privatna i anonimna, pogotovo ako ne postoji račun i sudionici u razmjeni se osobno ne poznaju.

Kupnja preko kreditne kartice nije ni anonimna ni privatna, jer se jasno vidi tko je vlasnik kartice i kada je što kupio, te za koliko.

Bitcoin je donekle anoniman, ali nimalo privatan zbog načina na koji blockchain radi.

Zašto donekle? Jer većina ljudi ne ulazi u bitcoin svijet anonimnim putem. Zbog relativno kompliciranog procesa ulaženja u bitcoin anonimnim putem (generiranje walleta, nabavljanje bitcoina od nekog izvora, sigurno spremanje bitcoina, učenje kako ga početi koristiti…), velika većina novih korisnika prvi bitcoin kupuje preko platformi poput Coinbase, Litebit, ili Cex gdje je taj proces najjednostavniji.

No, na tim platformama za bilo kakav ne-trivijalni iznos potrebno je poslati identifikaciju zbog KYC i AML zakona (know-your-customer – poznaj svog kupca, i anti-money-laundering – protiv pranja novca). Identifikacija se obično sastoji od slanja slike ili kopije osobnog dokumenta poput putovnice ili osobne iskaznice, i fotografije korisnika s istim. Neke platforme zahtjevaju i da se korisnik fotografira s bankovnom karticom koju misli koristiti za uplate. U momentu slanja tih podataka na odabranu platformu, bitcoin za te korisnike postaje jednako toliko anoniman kao bankovni račun. Drugim riječima, bilo kakvo svojstvo anonimnosti se gubi. Stoga, možemo zaključiti da će svi korisnici koji bitcoin žele legalno koristiti i nemaju ništa za skrivati i ući u taj sustav na tako javan način.

Karikatura biometrijskog očitavanja

Ako korisnik nekako uđe u bitcoin ekosustav na način koji ne uključuje slanje osobnih podataka na razne platforme i time zadrži anonimnost te kriptovalute (npr. rudarenjem, gotovinskom razmjenom, ili primi BTC od nekog prijatelja ili klijenta), anonimnost opet nije dugoročno garantirana. Može je se izgubiti na sljedeće načine.

Gubitak anonimnosti

Nepažnja

Budući da je stanje cijelog bitcoin blockchaina javno, dovoljno je da korisnik neke adrese samo jednom napravi grešku i javno obznani da mu ista pripada. Možda se radi o kupnji robe bitcoinom na nekoj web stranici koja zahtjeva korisnički račun, ili korisnik pogleda stanje svoje adrese na javnom računalu – nebitno. Jednom kad se nečiji identitet spoji s adresom, kretanje njegovih kriptovaluta je lako pratiti (vidi transakcijski graf, dolje).

IP identifikacija

Kad neki bitcoin korisnik generira i šalje transakciju s svog računala, njegova transakcija šalje se svim ostalim bitcoin programima (rudarima) koji sudjeluju u bitcoin protokolu i žele tu transakciju potvrditi.

Zbog geografske udaljenosti, taj signal kada putuje kroz žicu kasnije stiže do udaljenijih rudara nego do bližih. Svaki rudar koji primi transakciju ujedno zna (i bilježi) IP adresu s koje transakcija dolazi. IP adresa je doslovna adresa u prostoru interneta koja govori gdje se koje računalo nalazi. Svaki uređaj spojen na internet ima svoju IP adresu.

Ako neko nadležno tijelo uđe u zapise transakcija na dovoljno velikom broju rudarskih računala i usporedi te zapise s vremenima kada su stigli na koji od tih servera, lako je identificirati geografsku početnu točku signala transakcije praćenjem njegovih skokova preko bitcoin mreže. U najgorem sljučaju, IP identifikacija će malo suziti područje pretrage, a u najboljem identificirati će točan stan ili kuću iz koje signal potiče. Ovaj istraživački rad opisuje potpuni proces.

Kako funkcionira internet

IP adresu se može djelomično sakriti pomoću anonimnog preglednika Tor, no ni to nije baš sigurno.

Naravno, direktna IP identifikacija nije faktor ako se šalje sa i na mjenjačnice. No, kod centraliziranih mjenjačnica korisnik može biti identificiran putem zahtjeva nadležnih tijela u području gdje se centrala te mjenjačnice nalazi, ako mjenjačnica sprema IP adrese svojih korisnika.

Transakcijski graf

Najnaprednija metoda, transakcijski graf, uključuje praćenje samog blockchaina.

Kod izvršavanja bitcoin transakcija, preporuča se koristiti jednu adresu samo jednom, i tada je smatrati potrošenom, jer se ne može znati kod koga je privatni ključ nakon upotrebe završio zbog raznih sigurnosnih propusta. Predlaže se da kada se šalje iznos X s adrese A na adresu B korisnik kreira adresu C i na nju pošalje ostatak sredstava s adrese A ako nije cijeli iznos poslao na adresu B.

Transakcijski graf uzima sve to u obzir. Ako neka transakcija ima više polaznih adresa (sredstva se šalju s više novčanika odjednom), podrazumijeva se da sve polazne adrese pripadaju jednoj osobi ili grupi. Ako transakcija ima više izlaznih adresa, od kojih se neke nisu nikad prije pojavile u blockchainu kao korištene, smatra se da su te nove adrese “adresa C” iz gornjeg primjera: adrese za ostatak sredstava. Ako uz te faktore u obzir uzmemo ljudsku sklonost da koristi cijele brojeve, lako možemo identificirati koje adrese točno su za ostatak, a koje za transakciju. Npr. ako neka adresa prima okrugli iznos poput 20 BTC, dok druga prima 32.22398284792 BTC, vjerojatnost da je prva adresa primatelj a druga “ostatak” je velika. Ako su oba broja decimalni, vrijedi pogledati protuvrijednost u fiat valutama na dan transakcije – možda je korišten okrugli fiat broj.

Transakcijski graf - primjer

No, to sve samo mapira put bitcoina kroz bitcoin blockchain. Još uvijek ne spaja identitete s transakcijama. Da bismo postigli spajanje, moramo maknuti nepoznanice iz jednadžbi koje nas zanimaju, a to se radi tako da se adrese u blockchainu mijenjaju identifikatorima koje za njih pronalazimo u stvarnom svijetu.

Primjerice, razni dućani koji primaju bitcoin imaju samo jednu adresu, javno dostupnu. Ista stvar s udrugama i poslovima koji primaju donacije. Razni korisnici raznih foruma (nehotice) daju svoje podatke u javnost, i nerijetko imaju svoju bitcoin adresu u potpisu. Ostali ih imaju u potpisu svojih e-mailova. Spomenuti negdje na internetu da ste kupili Star Wars čarape bitcoinom danas se možda čini nevino, ali uzmimo u obzir nepromjenjivost blockchaina i njegovu trajnost. Ako netko iskoristi tu informaciju da spoji tu jednu transakciju s vama – možda je vidio vaše čarape s R2D2 ušivenim na gležnju i zna da ih se može kupiti samo u jednom dućanu, te lako usporedi transakcije koje sadrže adresu tog dućana s datumom vaše kupnje i iznosom koji odgovara jednim čarapama – on vas je nepovratno povezao s tom adresom. Jedna od vaših adresa izašla je na vidjelo, i ako se koristila u bilo kakvim drugim transakcijama od tada, sve transakcije postaju vidljive.

Spojem sve tri metode, uhvaćen je tvorac stranice Silkroad preko koje se svojevremeno prodalo mnogo droge, oružja, i drugih zabranjenih materijala. Programeri se mogu i sami poigrati praćenjem transakcijskih grafova alatima poput ovih.

Zaključak

Bitcoin nije privatan, i samo djelomično je anoniman. Najanonimnija kriptovaluta trenutno je Monero, a prate je Dash, ZCash, Verge, Vertcoin, i uskoro Ether.

Transakcije u Bitcoinu lako se prate, no čak i da su teške za slijediti i identificirati, pokušati se boriti protiv kriptovaluta na nekoj državnoj razini zbog potencijalne anonimnosti biti će jednako toliko efikasno kao i rat protiv droge.

Drugim riječima, zaustaviti će se samo poštene građane koji su htjeli korisitit novu valutu, gurnuti će je u podzemlje i isključivo u crno tržište. Tamo će je kao i do sada koristiti svi koji je znaju koristiti, što će rezultirati brojnim prevarama, pljačkama, i opasnim scenarijima, i na kraju neće biti ubrano ni 0% poreza.

Jedini pravi put za države što se kriptovaluta tiče je:

  • jasno definirati porezne obaveze korisnika

i

  • priznati fungibilnost kriptovaluta (drugim riječima, prihvatiti da nije bitno odakle je jedinica kriptovalute došla nakon što dođe, kao i s gotovinom danas, i priznati svaki Satoshi kao zasebnu, čistu jedinicu)

Jedini način za borbu protiv kriminalne upotrebe kriptovaluta je njihovo priznanje na državnoj razini i potpuna dekriminalizacija u svim aspektima. Bilo kakve zabrane uzrokovati će guranje valute u podzemlje i pospješiti kriminalne akcije, istovremeno negirajući sve potencijalne pozitivne efekte za širu javnost.

2 COMMENTS

  1. Odlično, svaka vam čast na predobrim tekstovima. Jedan ste mi od najboljih portala i bilo bi mi drago kad bi povećali frekvenciju objavljivanja. Od vas stvarno mogu dosta naučit. Još jednom bravo i hvala 😉

    • Puno truda ulazi u svaki članak i pokušavamo istražiti obje strane svakog argumenta prije publikacije pa je proces malo sporiji, ali zato temeljitiji. Radimo na povećanju frekvencije, ali kako smo za sad self-funded, sav napredak nam ovisi o posjetiteljima poput vas koji dijele naše članke i potencijalno dovode nove klijente. Hvala na lijepim riječima!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here