Uskoro dolazi kraj oporezivanju kriptovaluta u Australiji.

Pod porezom na robe i usluge (Goods and Services Tax – GST) Australija je do sada oporezivala kupnju same kriptovalute 10% jer se kriptovalute smatralo “nedodirljivim vlasništvom”.

Ako je korisnik kriptovalute istu iskoristio da plati neku uslugu ili dobro, platio je novih 10% na to. Time je njegova kriptovaluta bila duplo oporezivana, i dućanima se do sada nije isplatilo primati kriptovalute zbog 10% skupljih cijena, što je kočilo prihvaćanje kriptovaluta u široj javnosti i širenje australskog FinTech (financijska tehnologija) sektora.

Da, primjećujemo ironiju u tome da je njihov dupli porez manji od Hrvatskog jednostrukog, dok Hrvatska sama po sebi tri puta oporezuje svoje građane – prilikom plaće, prilikom trošnje, i prilikom štednje, a porez na kriptovalute bio bi četvrti.

Stara obećanja

Iako se još od prošle godine u Australiji priča o micanju duplih poreza s kriptovaluta, vladi je trebalo više od godinu dana da napiše pravilnik koji će taj proces definirati. U sažetku državnog budžeta 2016/2017, to je konačno i obznanjeno.

Predložene su tri reforme za kriptovalute: ili će se smatrati novcem, ili će se smatrati ulazno oporezivim kao dionice, krediti, i slično (EU model, također ne oporezuje valutu direktno), ili će kriptovalute biti priznate kao “neoporeziva dobra”. Koja god opcija se odabrala za samu reformu, rezultat je isti – nema duplog oporezivanja kriptovaluta.

Vlast je odlučila kategorizirati kriptovalute kao takve prema sljedećim kriterijima:

  1. Kriptovaluta je digitalna ili nedodirljiva jedinica stanja računa
  2. Nije denominirana u oznaci druge postojeće valute, što je čini jedinstvenom
  3. Često se koristi za razmjenu. Nije definirano razmjenu čega, no predlaže se da se gleda ukupni iznos u cirkulaciji u odnosu na ukupni iznos AUD u cirkulaciji. Prijedlog ujedno i priznaje da bi to moglo uzrokovati probleme za manje popularne kriptovalute.
  4. Ima svojstvo dvosmjernosti s tradicionalnim fiat sustavom i uslugama, izvan centraliziranih mjenjačnica. Drugim riječima, nije uobičajeno čuti od nekoga da to nije novac, i da to ne primaju.
  5. Koristi kriptografske tehnike za validaciju transakcija.
  6. Nema centraliziranu kontrolu ni centraliziranu validaciju transakcija. Prijedlog ostavlja malo mjesta za interpretaciju “centralizacije” kao takve, i otvoren je za hibridne modele (npr. Bitcoin koji je centraliziran s 70% rudara u Kini se ne smatra centraliziranim jer je Kina prevelika).

Ovim postupkom micanja poreza s kriptovaluta Australske vlasti nadaju se potaknuti područje FinTecha u državi te preuzeti barem dio vodstva u tom aspektu od daleko otvorenije Švicarske.

Zakon još nije predložen parlamentu na glasanje – pretpostavlja se da “peglaju” upitne stavke iz gornjih kriterija – no za sada opozicije istom nema te se očekuje većinski prolaz bez većih zastoja. Čak i državni blagajnik, Scott Morrison, otvoreno podržava fintech i kriptovalute:

Kao blagajnik, želim pomoći Australiji da kreira FinTech sektor u kojem može biti i međunarodno kompetitivna, i igrati centralnu ulogu u pozitivnoj transformaciji države.

FinTech će revolucionizirati interakciju između konzumenata i tvrtki: predvodioca ekonomske aktivnosti. To će imati velike implikacije oko potražnje u budućnosti. Moramo aktivno sudjelovati u ovim promjenama, i moramo na najbolji mogući način surađivati s FinTech područjem i pripremiti se za financijski sustav i ekonomiju budućnosti.

Kad bi barem i Hrvatska vlada shvatila koliko je u zaostatku.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here