Kad pričamo o buzzwordima u tehnologiji, skaliranje je jedna od najpopularnijih, pogotovo u blockchain sferi. Skaliranje ili povećanje kapaciteta povećava prednost nad konkurencijom i pomaže rastu broja korisnika. Skaliranje je dovelo do modernih internet giganata i upravo zbog toga su barijere za dolazak nove socijalne mreže, novog internet pretraživača i novog pružača internet prostora gotovo nepremostive. Ti giganti nemaju namjeru posustati u svom monopolu što nas dovodi do dva problema.

Prvo, sustav je podešen protiv malih igrača i privatnih osoba. Glavni poslovni model giganata poput Facebooka, Googlea i Amazona je to da nude jeftine usluge za privlačenje korisnika na svoje platforme, dok se te korisnike ne nagrađuje adekvatno ako se u obzir uzme njihova korisnost tim platformama. Drugi problem je to da zbog toga nekolicina ogromnih centraliziranih igrača vlada tržištem. Potencijal za gubitak osobnih podataka ili pad kompletne usluge je sve veći čim manje raznolikih ponuđača te usluge imamo na tržištu. Prošle je godine pad Amazonove S3 platforme za hosting statičnih podataka uzrokovao prekid usluge servisa poput Slacka, Quore i Trella. Razlog je bio jedna kriva komanda prilikom rutinskog održavanja, no ta trivijalna greška srušila je velik dio svjetskog interneta. Ne bi li bilo logično da preferiramo distribuiranu odgovornost u kojoj ne postoji jedinstvena točka neuspjeha?

Ovaj će članak opisati dva načina na koje razni projekti dopuštaju korisnicima da sudjeluju u nekoj mreži i budu nagrađeni za to, istovremeno osiguravajući distribuirane resurse i koristeći svoja nepotpuno iskorištena računala.

Ratovi Spremišta

Premisa je jednostavna i privlačna: većina vlasnika računala ne iskorištava svoje strojeve do kraja, posebice prostor na disku, pa zašto ga ne iskoristiti tako da ga se ponudi drugima? Mnogi blockchain projekti muku muče pokušavajući artikulirati vrijednost svoje platforme svojim potencijalnim korisnicima, no potencijal ovog modela ne može biti očitiji. Potreba za decentralizacijom odgovornosti i nagrađivanjem sudionika čini upravo ovaj slučaj idealnim za blockchain i upravo zbog toga je konkurencija na ovom prostoru blockchain usluga vrlo jaka.

Većina blockchain projekata koji su pristupili ovom dijelu tržišta nude sličnu uslugu. Vlasnici podataka enkriptiraju podatke prije nego ih shardaju – podijele na manje dijelove da bi ih se spojilo s dijelovima drugih podataka i poslalo na mrežu. Redundancija se postiže kopiranjem tih datoteka na više čvorova što ujedno znači da individualni hostovi (domaćini) uvijek imaju samo dijelić datoteke koju pružaju. Takvom decentralizacijom odgovornosti za spremanje podataka postiže se sigurnost i poništava šansa za curenje informacija.

Kada netko želi preuzeti podatke, on unosi privatni ključ (u nekim slučajevima ključ hash tablice na blockchainu) koji nalazi i vraća sve dijelove datoteke, te je nakon spajanja dekriptira na odredišnoj lokaciji. Hostovi te datoteke bivaju plaćeni u tokenima te mreže u omjeru odgovornosti za držanje te datoteke dostupnom. Na taj se način sudionici mreže nagrađuju za svoj trud.

Ovakav pristup ima očite prednosti nad centraliziranim pristupom u kojem enkripcija može biti nestandardna i rizik gubljena podataka je mnogo veći. Uz to, decentralizirano spremanje podataka na ovaj način mnogo je jeftinije od centraliziranog. Primjerice, dok AWS naplaćuje $0.02 po GB na mjesec, Sia nudi $2 za terabajt dok Storj naplaćuje $0.015 po GB na mjesec.

Storj (izgovara se storage {storedž}) bio je jedan od prvih s funkcionalnom verzijom, no često je i kritiziran zbog centraliziranih elemenata mreže. Njihov proizvod radi na način koji smo opisali gore i Storj koristi ERC20 token za naplaćivanje spremanja podataka. Veliki odmak od decentraliziranog pristupa je u Storj mostovima (bridges) – centraliziranim serverima kojima upravlja Storj Labs koji korisnicima nude ulaz u Storj mrežu. Oni upravljaju ugovorima, dokazom spremanja podataka (proof of storage) i logikom za izvlačenje datoteka iz sustava.

S druge strane, Storj Labs tvrdi da je ova razina centralizacije potrebna da bi se pomoglo adopciji jer upravo su oni ti koji nude ulaz “civilima” na standardni način – preko fiat valuta umjesto da moraju nabavljati tokene.

Koliko je moguće zaraditi spremanjem datoteka za druge na vlastitom Storj čvoru? Prema njihovim podacima, u SADu držati čvor aktivnim košta nekih $6 na mjesec što znači da biste s cijenom od $0.006 po GB na mjesec bili na nuli ako iznajmljujete 1 TB.

Sia ima malo drugačiji pristup. Glavna razlika je u vrsti implementacije blockchain tehnologije – dok Storj koristi ERC20 token za nagrade i hosting, Sia koristi vlastiti blockchain baziran na Bitcoin kodu. Ugovori o spremanju podataka definiraju dogovore između onih koji traže mjesto za svoje podatke i onih koji ga pružaju što daje više sigurnosti za podatke, ali može biti konfuzno za vlasnike podataka. Specifično, ako pokušavate staviti svoje podatke na Sia mrežu vi definirate koliko Sia tokena ste voljni potrošiti za vrijeme trajanja ugovora a Sia klijent (softver) će dogovoriti zasebne “ugovore” s pružateljima prostora. To znači da proces unajmljivanja prostora može biti malo apstraktniji i izgledati kompliciranije u Sia sustavu.

Druga prepreka kod Sia-e je to da morate stakeati tj. uložiti nešto Sia tokena u sustav da biste bili pružatelj prostora, kao u Proof of Stake modelu. Sia to smatra dokazom da ste posvećeni zdravlju mreže. Štoviše, to također znači da nedostupnost svog servera (prekid rada interneta) plaćate gubitkom svog uloga, pa time Sia prisiljava sve pružatelje prostora da budu čim dostupniji s čim kvalitetnijom uslugom.

Isplati li se biti pružatelj prostora u decentraliziranoj industriji file hostinga? Ovisi. Kao i kod bitcoin rudarenja, taj je prostor postao daleko kompetitivniji nego je bio i većina pružatelja tih usluga počinje nuditi ogromne količine prostora uz iznimno veliku dostupnost. Osim ako nemate velike količine praznog prostora koji stoji neiskorišten i dovoljno vremena, novca i znanja da održavate vaš server konstantno dostupnim, ovaj posao vjerojatno nije za hobijiste.

Power to the People

Kao što smo gore spomenuli, sve veća količina podataka koju svaki dan proizvodimo ima ogromne implikacije za efikasno spremanje podataka. No što se dešava s obradom tih podataka? Računalna moć pogoni većinu uređaja u našem domu i na radnim mjestima. Procesi za modeliranje podataka su sve kompleksniji i računalna moć za rješavanje tih problema je vrlo skupa. Na primjer, AlphaGo Zero, Google Deepmind superračunalo koje je pobijedilo najboljeg Go igrača na svijetu ima hardverski trošak od 25 milijuna dolara.

Korištenjem svjetske računalne moći spojene kroz blockchain, s lakoćom možemo distribuirati komplicirani zadatak na tisuće strojeva. Baš kao i kod iznajmljivanja diskovnog prostora, korisnici mogu iznajmiti svoje neiskorištene računalne resurse putem ekonomije tokena. Projekti koji razvijaju ovakav pristup često se reklamiraju kao distribuirana superračunala, no Sergey Ponomarev, direktor SONM projekta, kaže da je to više marketinški trik i da je točniji naziv decentralizirani operativni sustav.

iExec nudi tržište za “računanje u oblaku” gdje distribuirane aplikacije (dapp) i njihovi developeri koriste usluge tog blockchain projekta za odbradu kompleksnih podataka. Developeri i osobni korisnici mogu pristupiti jeftinoj, skalabilnoj i sigurnoj računalnoj moći na upit. U ovom slučaju obrada i analiza podataka čine jako privlačan scenarij korištenja, a dostupne su i razne dapplikacije za programske jezike poput R-a i Pyhtona.

Svaku transakciju certificira iExec-ov Proof of Contribution (dokaz sudjelovanja) koji štiti mrežu od loših rezultata tako da računa bodovni prag povjerenja za svakog sudionika prema njihovom ugledu od prije, i time da zahtjeva od workera (radnika, čvorova koji obrađuju podatke) da ulože nešto RLCa kako bi ih bilo lako kazniti ako drugi čvorovi zaključe da ovaj igra protiv sustava. Više čvorova računa isti zadatak i većina odlučuje o točnosti. Sva računanja se odvijaju off-chain, dakle u samim čvorovima iExec softvera, a samo finalni rezultat šalje se na Ethereum blockchain. Radnici (workers) su organizirani u grupe (pools) koji računaju zajedničke dijelove zadatka i bivaju plaćeni u RLC tokenima.

U decentraliziranom cloud računanju, iExecova glavna konkurencija je Golem. Jedan od najpreplaćenijih ICOova, Golem je skupio 800,000 ETH u 2016 nakon čega je uslijedio dug i tih period razvoja koji je mnoge potaknuo na skeptičnost. Golem je svoju prvu verziju izbacio u travnju 2018. s posebnim tržištem na umu. Dok se SONM natječe s superračunalima u područjima kao što su strojno učenje i istraživanje a iExec se usredotočuje na Dappove, Golemov prvi glavni cilj je revolucionarizirati CGI rendering, tj. renderiranje računalne grafike poput one u skupim holivudskim filmovima ili kompleksnim animacijama koje mogu biti zaglavljene na render farmama tjednima.

Golem se koristi kroz svoj vlastiti softver koji se spaja na druge čvorove u mreži koji mogu biti pružatelji i tražitelji usluge. Zadaci se dijele na male dijelove, distribuiraju, i spajaju na konačnoj destinaciji. Svako računalo koje je pridonijelo nagrađeno je ERC20 tokenom GNT.

Budući da je računalna grafika industrijska niša, Golem će se trebati dodatno potruditi da privuče korisnike. Integracija s popularnim 3D alatom Blender pomogla je kod adopcije no s planiranom ekspanzijom u tržište strojnog učenja, Golem će se izravno natjecati s projektima poput iExec i trebati ponuditi nešto posebno da ih nadjača, čak i uz trenutni ugled.

SONM je projekt koji koristi fog (magla) computing za efikasno računanje. U usporedbi s tradicionalnim cloud računanjem u centraliziranim podatkovnim centrima, fog computing rezultira bržom obradom podataka i manjim mrežnim troškovima time da distribuira podatke, kontrolu i spremanje na lokacijama iz kojih podaci dolaze. Platforma ima dvije vrste sudionika – rudari i kupci. Rudari zarađuju SNM tokene za uspješne kalkulacije kupaca, a te se kalkulacije mogu odviti na svemu od CPUa, GPUa, ASIC-a ili čak igraće konzole ili pametnog telefona. Ovo je veliki odmak od prije spomenutih platformi koje ne dopuštaju prosječnim i ispodprosječnim uređajima sudjelovanje u mreži. Što se tiče infrastrukture, SONM je platforma prvog sloja koja ovisi o kvaliteti postojećih usluga poput peer-to-peer transfera podataka, pametnih ugovora preko Ethereuma, i platforme otvorenog koda Cocaine.

SONM se također pobrinuo i za to da korisnici mogu lako ući u mrežu time da preko Changelly platforme nudi svoje tokene. SNM tokeni dostupni su i na Binance burzi. To omogućava i da se zasluženi SNM tokeni lako mijenjaju za druge valute. Prva verzija SONM tržišta puštena je u pogon u lipnju 2018, pa je SONM trenutno u fazi akvizicije korisnika.

Zaključak

Projekti koji promoviraju decentraliziranu računalnu moć su u daleko ranijem stadiju razvoja nego njihovi centralizirani konkurenti. Korisnici za te platforme se još skupljaju, a ponude su za sada rijetke. Golem je do sada izvršio 77000 zadataka a iExec ima 8 worker poolova u pogonu. Ovi će servisi pogodovati korporativnim korisnicima s velikim zahtjevima pa je ključno da se isti učine dostupnima tvrtkama. Neki projekti već kreću u tom smjeru – npr. Golemova integracija s Blenderom ili iExec-ova suradnja s Intelom, no daleko je to od željene razine adopcije. Jedno je sigurno – doba distribuiranog računanja je stiglo i jedino što nam sada nedostaje je izazovna količina podataka koju na ovaj način treba obraditi.

2 COMMENTS

  1. Iexec-ova suradnja sa Intelom*
    Odličan članak, nadam se da će SONM što prije pronaći jake korisnike, i po meni su #1 od svih navedenih.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here